Volite lijepa stubišta? Uživat ćete u ovoj temi. Bauhaus iz perspektive stanara

Fotograf Tomislav Marcijuš uvijek je u potrazi za nekim novim fotogeničnim kadrovima… Otkrio nam je nekoliko savršenih lokacija za ljubitelje stubišta, ali i puno zanimljivih stvari o Bauhausu

PIŠE i SNIMIO TOMISLAV MARCIJUŠ

Stubišta su postala moja velika ljubav kada sam kontinuirano počeo fotografirati komercijalno, parove, editorijale po ulazima jer uvijek imaju neko mistično, prigušeno i dobro svijetlo, a to ljudi uvijek vole. Uvijek ih nešto mračno najviše zaintrigira. Imaju posebnu atmosferu i duša su neke zgrade, kao i dvorišta i haustori. Primjerice, ova spiralna stubišta te doslovno pošalju na putovanje kroz vrijeme.

Istraživao sam godinama razne ulaze i već mi se razvilo šesto čulo, kad vidim građevinu izvana, već znam kako otprilike izgleda iznutra.

Slično je bilo i s ovima ulazima u Budimpešti koje vam danas predstavljamo i koja su me potaknula na proučavanje Bauhausa u Budimešti.

Sve ove zgrade i ulazi su najviše u II. I XIII distriktu, kvart Újlipótváros i Pasaret. Konkretno one se nalaze na adresama, Pozsony utca 38-40, 44, 55, Tátra utca 5c, Szalay utca 5/a i Margit körút15-17. Neke sam pronašao šetajući gradom, a neke na internetu, problem je što ne može ući uvijek u svaki ulaz i treba ti ponekad i po pola sata da te netko pusti. Ova serija je nastala u tri dana, ne znam broj koliko sam koraka napravio, ali je bilo puno :)

Kako često boravim u Budimpešti, privatno i poslovno, odlučio sam zabilježiti i fotografirati jedan od najpoznatijih građevinskih i dizajnerskih stilova, a to je Bauhaus.

Bauhaus nije trenutni ili prolazni trend, on je bio smisao života i popularan je od kada je osnova u Weimaru 1919. godine. Nakon toga seli u Dessau 1925.-1932. pa potom u Berlin i tamo traje do 1933. god.

Bauhaus je bila škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost u Njemačkoj od 1919.- 1933. koju je osnovao arhitekt Walter Gropius. Prepoznao je da se umjetnost, dizajn i zanat mogu ujediniti kako bi iskorištavanjem proizvodnih procesa i generalno tehnološkog napretka ponudili proizvode koji će biti dostupni svim slojevima društva.

Masovna proizvodnja, ali dizajnirana. Isto tako, to uvelike utječe na arhitekturu, jer kuće koje nastaju u tom periodu su kuće koje su vrlo otvorene, koriste armirani beton,
staklo, tanke čelične prozorske okvire, ravne linije, stapaju se s gradovima, žive i postoje s njima u interakciji i time bježe od tradicionalnog shvaćanja arhitekture koja je vrlo zatvorena, individualna i ne otvara se prema gradu. Koriste materijale na drugačije načine, odnosno, proučavaju njihovu srž, logiku i mogućnosti, dizajniraju.

Estetika više ne stanuje u masivnim palačama bogataša; njihov način života, svijet koji utjelovljuju, stvar je prošlosti. Sve je lišeno ukrasa ili bilo kakvog ornamenta koji nema funkciju.

U Bauhaus školi, održavali su se tečajevi za slikarstvo, grafiku i fotografiju. Svi predmeti i namještaji dizajnirani su da bi imali funkciju. Fotografija se otkriva u Bauhausu na neke nove načine gdje se eksperimentira s kolažima, fotomontažom,duplim ekspozicijama. Tipografski rez dobiva moderan izgled, uravnotežen i neukrašen. Vodili su se time da ne treba popravljati ili ukrašavati neke bezoblične dijelove nego ih oblikovati na lijep i jednostavan način i taj predmet će biti sam po sebi lijep.

Kako je Bauhaus zalagao za brigu čovjeka, zbog internacionalizma i liberalnosti, nacisti školu optužuju za komunizam i nacionalnim liberalizam. Po dolasku Hitlera na vlast, pritisak se pojačava, školu optužuju za kozmopolitski modernizam, utjecaj židova, i ne – njemački utjecaj i konačno zatvaraju školu u travnju, 1933.godine.

Mnogi znaju reci da je Bauhaus preživio zato što se zatvorio jer svi umjetnici koju su otišli iz Njemačke, ideju Bauhausa su nastavili propagirati u cijelom svijetu. Tako se Bauhaus prenio i na industrijsku arhitekturu i na razvoj industrijskog dizajna. On je sa svojom pročišćenom formom, lakoćom i snagom elemenata odvažan i funkcionalan pokret u umjetnosti, arhitekturi i dizajnu kojem se i dan danas teži.

Period Bauhausa se najbolje može opisati po Gropiusovoj izreci “Um je kao kišobran, najbolje funkcionira kad je otvoren” i po riječima Ludwig Mies van der Rohe: Inženjeri, dizajneri i svi ostali, oprez, “manje je više”.

Danas je Bauhaus zaslužan za modernu arhitekturu kakvu imamo i cijenimo danas.

Bauhaus je bio popularan u madžarskoj prijestolnici u periodu od 1930. – 1948. godine gdje su se podigli skoro cijeli kvartovi u tom stilu. Jedan od njih je i kvart Újlipótváros. Miran obiteljski kvart i jedan od omiljenih medju stanovnicima Budimpešte. Ako se nadjete u tom dijelu grada, svakako vam preporučujem kafić/restoran Dunapark (Pozsonyi út 38-42) koji je dio dvije stambene kuće i čine jedan veći Bauhaus kompleks uz park Szent István. Pravi primjera svega što je sadržavao Bauhaus.

Kada obiđete nekoliko zgrada u kvartu, doslovno vam se razvija šesto čulo i već možete pretpostaviti šta vas može očekivati u nekim zgradama nakon što ih sam
pogledate izvana.

XIII. i II. distrikt, prepuni su predivnih arhitektonskih dijela čiji su autori od većine njih arhitekti Ferenc Domány i Béla Hofstätter. Također, volio bi spomenu poznatog madžarskog umjetnika koji je djelovao u tom periodu, a to je László Moholy-Nagy koji je bio i profesor u Bauhaus školi.

Jednostavne linije, predivno osmišljeni ulazi s detaljima, tanki čelični prozorski okviri i stubišta koja izgledaju kao da će vas povesti kroz vrijeme pogledajte na fotografijama (za otvaranje fotogalerije kliknite na sliku).

PRETHODNI ČLANAKArt park se produžava do 27. rujna
SLJEDEĆI ČLANAKIstra uvijek ima veliko srce. Instalacija Place to Stay
Tomislav Marcijuš
Volim reći da se bavim konceptualno - dokumentarističkom fotografijom što se može vidjeti na osobnoj stranici https://www.marcijustomislav.com/ i fine art komercijalnom fotografijom iza koje stoji moj Marcijuš Studio. Završio sam građevinsku školu, ali sam se nakon nje odlučio razvijati u drugim vizualnim umjetnostima, ali je ostavila jako veliki pečat koji prenosim na svoj rad i te mi zbog toga dolazi zaluđenost linijama, simetrijom, estetikom, konceptom i na kraju krajeva raznim građevinama i arhitekturom :)