Zagrebački arhitekti Gorana Giljanović i Eugen Popović upravo su dovršili svoj možda čak i najdraži projekt do sada. Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u središtu Zagreba. Idemo u Ban centar…
Ovo nam je bio treći projekt napravljen u Ban centru, a sada počinjemo i s četvrtim. Pričam s arhitekticom Goranom Giljanović iz arhitektonskog studija GEplus arhitekti i nalazimo se na kavi, gdje drugdje nego u Ban centru, mjestu gdje su nedavno završili svoj najnoviji projekt – Veleposlanstvo kraljevine Nizozemske.
Čekaj, stvarno, u istoj zgradi ste napravili četiri interijera, a niste ju vi projektirali? – smijemo se.
– Da, baš se nekako poklopilo. Investitori su razgledali prostore po zgradi i onda im se svidjelo što smo napravili, pa su nas kontaktirali – priča mi Gorana, ne skrivajući svoju težnju za perfekcionizmom i brizi za detalje.
– Nama arhitektima je često puno više stalo do projekata nego investitorima. Mi se baš jako trudimo da svaki detalj bude adekvatno riješen, da sve ima svoju funkciju, razlog, smisao… da je sve estetski privlačna i usklađena cjelina. I ovo je jedan divan primjer kada je i investitoru bilo jako stalo da sve bude kako treba – ispričala je arhitektica kojoj ovo nije prvi put da uređuje veleposlanstva.
– Naime, kod takvih projekata postoje pravila i standardi koje morate poštivati i prije nego što smo krenuli u projektiranje dobili smo njihovu takozvanu “nizozemsku knjigu standarda” u kojoj je puno stvari definirano. Od sigurnosnih sustava do procesa rada, funkcioniranja ureda… Sve to jako nam je olakšalo proces projekiranja jer smo znali što žele i što se sve programski od nas očekuje – kaže.
Naime, od njih se tražilo da smisle urede koji će poticati fleksibilnost korištenja, koji se biti funkcionalni, reprezentativni, ugodni i tehnološki prilagođeni 21. stoljeću, a suptilno komunicirati vizualni identitet Nizozemske.
Za početak, zadatak je bio spojiti tri stana u Ban centru u jedan i od 300-tinjak kvadrata napraviti Veleposlanstvo s uredima za 10-ak zaposlenika, prostor za građanstvo, multifunkcionalnu dvoranu za sastanke, kuhinju, blagovaonicu te reprezentativan prostor za Veleposlanicu i primanje diplomata.
– Fleksibilnost i efikasnost rada im je vrlo važna, ali istovremeno racionalnost prema prostoru. Zato umjesto klasičnih ureda zaposlenici su u open spaceovima, ali istovremeno imaju na raspolaganju puno prostora kojeg mogu koristiti i obaviti neke važne razgovore i sastanke, ponekad i u malo neformalnijem okruženju.
Pored openspace ureda tu su posebne akustične sobe u kojima je u potpunoj tišini moguće obaviti videopoziv, održati neki sastanak ili se povući kada je nekom potrebna tišina i puna koncentracija.
Za dogovore i sastanke osim konferencijske dvorane tu je i blagovaonica, pa i balkon, na kojem se u nekom ležernijem okruženju može razgovarati i brainstormati – kaže arhitektica objasnivši kako se stimulira i rad od kuće, s putovanja, iz kafića, radni ručkovi… jer zapravo samo mjesto gdje se radi je sekundarno u odnosu na napravljen posao.
– Nizozemci rade na svojevrsnom testiranju novih procesa rada u kojima nam nove tehnologije omogućavaju da budemo fleksibilniji, ekološki osvješteniji, ali i da istovremeno smanjimo prostor, režije, troškove, te da zaposlenici budu sretniji. To je vrlo zanimljiva i važna tema zbog koje se poimanje ureda polako mijenja i redefinira – objasnila je arhitektica dodajući kako se još jedna stvar mijenja, a to je brending i percepcija Nizozemske.
– Od nas se očekivalo se da osmislimo novi brending Nizozemske koja je puno više od zemlje klompi, tulipana i vjetrenjača. Mi smo kao polazište uzeli njihovu obalu te njene boje i motive suptilno provukli kroz interijer – objasnila je arhitektica dodavši da inspiracija za tepih bila pikselizirana Nizozemska obala.
Tepih je proizvela poznata nizozemska tvrtka Interface, a detalji u interijeru su s potpisom uglavnom hrvatskih i nizozemskih dizajnera i proizvođača, kao spona između tih dviju zemalja.
Arco, Ahrend, Moooi, Cascando neki su od brendova čiji se namještaj pojavljuje u interijeru, a kako sve to izgleda pogledajte u galeriji fotografija Roberta Leša.
