Udruženje hrvatskih arhitekata proglasilo je pobjednike za 2016. godinu. Vjera Bakić, Matthias Kulstrunk, Tomislav Ćurković, Zoran Zidarić, Vedrana Ergić, Maroje Mrduljaš i Ana Šverko – čestitamo.
Bazen na Sveticama Vjere Bakić i Matthiasa Kulstrunka, kuća na Murteru Tomislava Ćurkovića i Zorana Zidarića, interijer poslovne zgrade Adris te stan na Gornjem gradu koje oboje potpisuje Vedrana Ergić te serija Betonski spavači i knjiga Grad (ni)je kuća, o dijalogu izmedju novog i starog Splita, laureati su Godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata.
Evo fotografija i kratko obrazloženje žirija o nagrađenim radovima.
Nagrada Viktor Kovačić za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u 2016.:
BAZENSKI KOMPLEKS SVETICE, Vjera Bakić, Matthias Kulstrunk / Zagreb
Bazenski kompleks se pozicionirao na istočnom ulazu u centar grada unutar sportskog parka Svetice uspješno koketirajući s prirodnim ambijentom Maksimirske šume. Oblikovanjem prostornosti upotrebom jasnih konstruktivnih materijala postignut je nadahnut i funkcionalno besprijekoran sportsko-rekreacijski objekt i poticajan urbani ambijent operativan i dostupan kako profesionalnim sportašima tako i široj društvenoj zajednici. Autori jasnim rukopisom i inženjerskom disciplinom racionalno i sofisticirano manipuliraju arhitektonskim elementima s krajnjim ciljem u kojem su program, kontekst, konstruktivni izričaj i konceptualna integracija tehničkih aspekata dio iste zamisli.
Nagrada Drago Galić za najuspješniju stambenu arhitekturu:
KUĆA ZA ODMOR NA MURTERU, Tomislav Ćurković, Zoran Zidarić / otok Murter
Uska i dugačka parcela definirala je formu objekta, a vlasnikova ljubav prema egzotičnom bilju pobudila je ideju da na taj način riješi problem kontaktne zone sa susjednim građevinama i stvori svijet za sebe. Taj svijet je kadriran s dva okvira, loggiu koja je zapravo velika sjenica za odmor i svakodnevne aktivnosti uz bazen (poput gradske lože na Mediteranu) te donji okvir koji uokviruje pogled na ozelenjeni vrt. Arhitektura kadrira vrtove i bazen, artificijelno stvorenu sekvencu, distancirajući se na taj način od neinspirativnog susjedstva te gentlemanski prepušta centralno mjesto (poziciju) vegetaciji i svodi ju na elementarnu dijagramsku formu.
Nagrada Bernardo Bernardi za najuspješniji interijer (dodijeljene su dvije nagrade):
1. INTERIJER POSLOVNOG CENTRA ADRIS GRUPE U ZAGREBU, Vedrana Ergić / Zagreb
Osmišljavanje arhitektonskog rješenja i vizualnog korporativnog identiteta poslovne zgrade čiji program je pod utjecajem stalnih promjena, unutar unaprijed zadanih gabarita oslanjao se na načela strukturiranja malog grada. Gradska atmosfera translatirana je u poslovnu zgradu stvarajući atmosferu u kojoj neovisni individualci biraju prostor osame za koncentraciju ili zonu timskog rada i spontano se susreću na meeting points zajedničkih centraliziranih funkcija gdje neformalno izmjenjuju informacije, nudeći kroz prostorno oblikovanje izbor i samim time i bolju produktivnost.
2. PROJEKT INTERIJERA STANA U SKLOPU ZAGREBAČKE GORNJOGRADSKE KUĆE ŠUFLAJ, Vedrana Ergić / Zagreb
Arhitektonskim projektom zadržana je zatečena tipologija s enfiladom reprezentativnih soba uz glavno pročelje. Restaurirani su najvrijedniji slojevi otkrivenih oslika stropova i zidova. Detalji kontaktnih zona projektirani su s posebnom pažnjom naglašavajući razliku novog i starog. Funkcionalne cjeline novog stanja odgovaraju onima iz izvorne organizacije s preinakama u smislu preklapanja i prožimanja funkcija u otvorenom planu koji odgovara suvremenom načinu življenja. U centralnoj zoni stana interpoliran je utilitarni kubus naglašeno oblikovan kao novonastali element, izvan mjerila stana, koji svojom oblogom zrcali sve restaurirane povijesne elemenate cjeline.
Nagrada Neven Šegvić za publicistički rad (dodijeljene su dvije nagrade):
1. GRAD (NI)JE KUĆA, O DIJALOGU IZMEĐU NOVOG I STAROG SPLITA / URBANISTIČKA PREDIGRA, Ana Šverko
Knjiga problematizira odnos Dioklecijanove palače – spomenika svjetske kulturne baštine danas izloženog iznimnom pritisku turizma, a ujedno i središnjeg javnog gradskog prostora sa snažnom rezidencijalnom komponentom – i šireg javnog prostora grada i okolice. Kroz povijesno i teorijsko istraživanje o suvremenom gradu s povijesnom jezgrom autorica spaja dva često suprotstavljena pojma: razvoj i konzervaciju, te ukazuje da se suvremeni pristup zaštiti baštine temelji upravo na njihovu usklađivanju i objedinjenom promišljanju.
2. BETONSKI SPAVAČI, DOKUMENTARNA SERIJA, Maroje Mrduljaš
Dokumentarna serija Betonski spavači gradi priču oko moderne arhitekture u Hrvatskoj i regiji bivše Jugoslavije, području jedinstvenom po brojnim napuštenim i ruševnim zgradama iz 20. stoljeća, iznimne arhitektonske vrijednost, baveći se kroz prve četiri epizode hrvatskom turističkom arhitekturom toga vremena. Serija je žanrovski hibridna i razvija se kroz različite, međusobno isprepletene oblike govora o temi, bez ekspliciranog moraliziranja, jasno ukazujući na ogroman raskorak između vrhunskih dostignuća arhitektonske kulture i iracionalnosti suvremenog hrvatskog društva, te podsjećajući na važnost brige o javnom interesu, pažljivom raspolaganju resursima i uvažavanju dosega naše bliske povijesti.
