Kako presaditi živi bor?

Leon i Tomislav iz Dnevne doze biljaka otkrili su nam nekoliko tajni o presađivanju bora, ali još i nekoliko tajni o biljkama koje se najčešće poklanjaju za Božić

Blagdani su manje više gotovi. U dnevnom boravku je bor koji se polako počinje sušiti. A na stolu je božićna zvijezda i ostalo cvijeće koje smo dobili na dar za blagdane. Što napraviti da cvijeće traje što duže te kako bor sretno preseliti u šumu? Odmah nam na pamet padaju Leon Božić i Tomislav Štrkalj iz Dnevne doze biljaka, oni će sigurno znati odgovore na ova pitanja. Dogovaramo se za razgovor i virtualno posjećujemo u domovima.

“Lako je biti general poslije bitke”, no među prvim pitanjima je ono koje treba zapamtiti za ubuduće – Kako odabrati pravi bor, odnosno kako ga uskladiti sa svojim prostorom?

Leon: Super što nas ovo pitaš jer smo nedavno kroz suradnju s robnom kućom IKEA posvetili veliku pažnju podučavanju ljudi pri odabiru ispravnog bora. Prije svega treba provjeriti rasipaju li se iglice prilikom diranja. One bi trebale čvrsto stajati na granama što zapravo pokazuje da je rezani bor svježe odrezan. Tko kupuje rezano, treba prije svega biti siguran da su borovi iz kontroliranog uzgoja baš za tu namjenu, a ne divlje rezani.

– Gdje se sve nalaze lokacije za kupnju divnih živih borova u tegli? 

Leon: Čuj, mi smo zaljubljeni u vrstu Picea pungens (srebrna smreka čiji su listovi prekrasne srebrno-plave boje) pa smo, naravno, ostali oduševljeni kad smo ih vidjeli u vrtnom centru Flora. Budući da ove godine nismo bili u potrazi za borom, nismo baš razgledavali, ali većinom se prodaju rezani borovi.

– Koje vrste su najizdržljivije?

Tomislav: Nordijska jela (Abies normandianna) glasi kao najizdržljivija zbog svojih glatkih iglica koje ne otpadaju. Inače je kod nas poznata i pod imenom kavkaska jela jer potječe s područja Kavkaza. Obična smreka (Picea abies) ima prekrasan miris, ali gubi svježinu brže od nordijske jele dok je srebrna smreka (koju stvarno volimo) poznata po svojoj čvrstoći. Doduše, kako to često bude, stvarno je lijepa, pa je i skuplja.

– Kako “njegovati” bor u tegli? Kada ga presaditi?

Leon: O ovome smo nedavno pisali – u sobnim uvjetima ne smije ga se držati predugo. Vrlo jednostavno – vanjske biljke su za van, treba im ta oscilacija temperature, vlažnost, izloženost plavom nebu. Tijekom boravka u sobi, drvce bi trebalo biti udaljeno od izvora direktne sunčeve svjetlosti (što trenutno nije problem jer sunca N E M A), ali i izvora topline poput radijatora i kamina. Temperatura u sobi trebala bi biti umjerena, supstrat treba održavati vlažnim (ne natopljenim), a prskanje se potiče ako nema straha od strujnog udara zbog lampica. Drvce ne bi trebalo predugo stajati u sobi, a kada blagdani završe, drvce bi trebalo prebaciti na vanjske uvjete. To ne znači da ga se smije iz tople prostorije naglo izbaciti na debele minuse, ali balkoni, terase, stubišta, zimski vrt i slično bit će taman. Na proljeće vrijeme je za sadnju.

– Kada, kako i gdje to izvesti? Postoje li neke lokacije gdje se to smije, odnosno ne smije presađivati?

Leon: Crnogorične biljke preferiraju kisela tla što se može testirati posebnim uređajima, ali biljci možete pomoći tako što ćete u rupu koju ste iskopali dodati bijelog treseta ili supstrata za biljke koje preferiraju kiselo tlo, a možete dodati i glistal. Crnogorica također preferira rasti u polusjeni. Odrasla stabla su otporna, ali mlada se neće dobro provesti na direktnom suncu pa treba birati mjesto koje neće biti izloženo vrućini. Ako nemate dvorište, biljku posadite na mjesto gdje ga netko neće izvaditi iz zemlje i baciti u smeće.

– Vrlo popularno je darivati biljke za Božić, posebice terarije, odnosno takozvane trajne bukete…

Tomislav: Ne pišemo često o tome, ali volimo teraristiku i volimo se baviti dizajnom terarija pa nam je baš drago što smo uspjeli ljudima približiti taj način uzgoja biljaka, makar to bilo u ukrasnoj staklenci. Inače, doma imamo veliki terarij u kojem smo izradili pravi vodopad, a dizajnirali smo i dva velika terarija za zmije za koje smo radili umjetne stijene, a uskoro radimo još jedan biljni terarij. Izrada terarija je puno složeniji proces nego što se čini, nije to samo sadnja biljke u lijepu staklenku i gotova priča. U terarije sadimo biljke koje neće najbolje uspijevati u sobnim uvjetima, kojima treba visoka vlaga i umjerena svjetlost jer terarij u staklenci ne smiješ staviti na direktnu sunčevu svjetlost. Održavanje samoodrživih terarija je stvarno minimalan posao, vjerujemo da se upravo zato toliko sviđaju ljudima. Nemaju svi vrijeme za biljke niti znanja o njima, a maleni biljni terarij će svakome zadovoljiti tu potrebu za zelenilom.

– Darivali su se često Kote i Himmeli, tradicionalni skandinavski božićni ornamenti koji se daruju za Božić…

Leon: Himmeli je tradicionalni finski božićni ornament i simbolizira nadolazeću žetvu. Po tradiciji, plete ga se od slame kroz cijelu godinu, a što je ljepša izrada finalne konstrukcije, to će sljedeća godina biti plodonosnija i sretnija. Vješa ga se iznad božićne trpeze za kojom objeduje cijela obitelj tako da to blagostanje himmeli zapravo donosi cijeloj obitelji.
Kote ima svoj moderni spin na ovu lijepu priču sa Sjevera – naš se himmeli također plete, ali je izrađen od mesinga. Uz njega šaljemo i zračne biljke roda Tillandsia, a to su biljke koje rastu bez supstrata. Postoji puno “zračnih biljaka” koje nisu Tillandsia, ali nama se one posebno sviđaju, a puno vrsta je stvarno jednostavno za održavanje.

– Kakav božićni stil najviše volite?

Leon: Previše je stilova da se odlučimo za samo jedan, ali kreativnost uvijek izgleda najbolje. Nedavno smo vidjeli bijelo drvce ukrašeno raketama i astronautima, ne sjetiš se toga, a zapravo izgleda stvarno dobro. Čak se i tradicionalne boje i stilovi kićenja mogu iskoristiti na nove načine. Nedavno smo objavili dva bora koja smo kitili u robnoj kući IKEA, jedan je bio inspiriran obiljem i prepun ukrasa, a drugi nešto skromniji, inspiriran nekim privatnim trenutcima i stvarima u kojima uživamo.

– Kako ste uredili kod sebe doma?

Tomislav: Jel’ nam vjeruješ da nismo uopće okitili? Kad radiš od doma, a stan ti služi kao studio, nema baš mjesta za božićne dekoracije. Bit će neki sljedeći put, sigurno. Imamo vazu koju smo ukrasili granama eukaliptusa, božikovine i omotali lampicama – računa li se to kao drvce?

– Naravno :) …a kako bi izgledala dream house za proslavu Božića?

Leon: Iskreno, s ljudima i psima koje volimo i koji nam nedostaju. Ove godine nemamo velike prohtjeve, svjesni smo više nego ikad koliko je malo potrebno za dobru atmosferu. Ovo su vrlo posebni blagdani svima nama i želimo pozvati sve da paze na svoje mentalno zdravlje u ovim izazovnim trenutcima. Sigurni smo da ćemo se opet uskoro svi zajedno družiti.

– Kako je kod vas izgledao doček Nove godine?

Tomislav: Otprilike kao i za Božić! Razveselile su nas vijesti o zabrani petardi iduće godine pa se nadamo da će nam daleku 2022. psi dočekati malo opuštenije, a skupa s njima i mi.

– Koji bi dar razveselio svakog zaljubljenika u zelenilo? 

Tomislav: Biljka je stvarno poklon za svaku prigodu, a ako ga želite malo personalizirati, raspitajte se o savjetima za uzgoj (slobodno nas pitajte ako negdje zapnete) i izradite malu karticu s uputstvima koju ćete dragoj osobi pokloniti uz biljku. Tako su veće šanse da će biljka doživjeti i sljedeći Božić, a poklon će biti još bolji. Ako znate da osoba voli čitati, u knjižari Planetopija pronaći ćete nekoliko stvarno dobrih knjiga o uzgoju sobnih biljaka, ali nešto i o ljekovitim biljkama. Ima ih i na hrvatskom i na engleskom jeziku, a to su sve knjige novijih generacija, s ažuriranim podacima i imenima biljaka. Možda je vaš biljkoljubac istančanog ukusa i ne voli baš svaku biljku, a u tim situacijama super je pokloniti nešto što štiti biljke u prirodi – proizvodi od recikliranih materijala ili obnovljivih izvora, tote bag s nekim cool printom, proizvodi OPG-ovaca i sl.

– I za kraj, ima li nešto dobro što vas je naučila 2020. a što bi voljeli primijeniti i u 2021.?

Leon: Pomogla nam je da shvatimo koliko volimo ovo čime se bavimo i da se želimo boriti za to koliko god komplicirano poduzetništvo u Hrvatskoj. Istovremeno, svjesni smo više nego ikad da ne smijemo zaboraviti na sebe u tom procesu. Lako je zadubiti se u posao, a onda nekada zaboraviš zašto ga točno radiš.

Btw savjete od dečkiju iz Dnevne doze biljaka možete čitati i na Dblogu u njihovim mjesečnim kolumnama.