Grad Zagreb u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom predstavilo je novi vizualni identitet Grada Zagreba. Prvu nagradu osvojio je koncept pod nazivom “Slobodan čovjek u slobodnom gradu”. Autori pobjedničkog rješenja su Boris Malešević, Katja Malešević i Feđa Vukić, uz suradnike Gorana Trbuljaka, Vladu Marteka, Marka Lulića, Lindu Golik Horvat i Suzanu Potrebić. Čestitamo autorskom timu te svim nagrađenim radovima. Evo detaljnog obrazloženja svih 5. nagrađenih radova od pristiglih 59 radova
Nismo ni očekivali da će se svima svidjeti, ni da će ga svi voljeti. No, Zagreb je grad koji uistinu lako zavoli čovjeka, kao što ljudi lako zavole Zagreb. I zato bez obzira na vokativ i zareze – baš nam se sviđa novi vizualni identitet Grada Zagreba, kao i svi nagrađeni radovi koji zrače: pozitivom, veseljem, otvorenošću, prihvaćanjem, inkluzijom…
Ocjenjivački sud u sastavu Ira Payer, Nina Bačun, Tom Dorresteijn, Luka Korlaet i Luka Thumm jednoglasno je odabrao pobjedničko rješenje kao strateški solidan temelj koji može rasti zajedno s gradom. Evo njihovog mišljenja za ovaj, ali i sve preostale radove. Također, na jednom mjestu možete i detaljno proučiti i ostale nagrađene radove. Nama osobno, baš su se svidjeli i petonagrađen te drugonagrađen rad…
4. Četvrta nagrada u neto iznosu od 8.000 EUR
Naziv koncepta: Nove NOVE Tendencije – autor studio Tutta Forza (Leo Kirinčić, Ian Farkaš, Sara Dumančić, Mia Radić)
Obrazloženje OS:
Ocjenjivački sud dodjeljuje četvrtu nagradu rješenju pod nazivom “Nove nove tendencije”, čija vrijednost leži u prepoznavanju važnosti modernističkog nasljeđa za grad Zagreb.
Ovaj rad temelji vizualni identitet Zagreb na ideji njegovog kontekstualiziranja, čak i “zamrzavanja” u trenutku povijesti kada Zagreb nije bio samo pasivni svjedok, već aktivni sudionik u stvaranju radikalnih avangardnih umjetničkih praksi, značajnih ne samo u lokalnom već i globalnom kontekstu. Pogonjen nostalgijom, rad zagovara konceptualni povratak izvornim idejama modernizma, reinterpretirajući bogatu vizualnu i teorijsku baštinu zagrebačke i međunarodne avangarde – Gorgone, EXAT-a 51 i Novih tendencija. Spajanjem elemenata apstraktne umjetnosti, konstruktivizma i novih medija, nastoji ih aktualizirati unutar suvremenih komunikacijskih i dizajnerskih praksi.
Iako je nemoguće zanemariti važnost razdoblja na koje se referira, učestalo oslanjanje na prošlost, kao što je slučaj s Novim tendencijama, neminovno umanjuje snagu reference. Unatoč zanimljivoj analizi i analogiji kao metodološkom alatu, rad se ipak više oslanja na retrospektivu nego na istraživanje i artikulaciju suvremenog Zagreba te anticipaciju njegove budućnosti. U suvremenom digitalnom krajoliku obilježenom hiperprodukcijom dinamičnih, šarenih apstraktnih uzoraka, geometrijski motivi gube subverzivnu snagu koju su nekoć imali te bivaju reducirani na dekoraciju koja gubi autentičnu vezu sa Zagrebom.
Tipografski sustav temeljen je na grotesknom neserifnom pismu; njegova univerzalnost i bezvremenski karakter evociraju racionalnost i funkcionalnost modernizma, koji teži sintezi umjetnosti i tehnologije te stvaranju univerzalnog vizualnog jezika. U tom smislu, tipografska strategija nije samo estetska, već i konceptualna – omogućuje jasan i čitljiv vizualni identitet prilagođen suvremenim digitalnim i tiskanim medijima, dok istovremeno ostaje ukorijenjena u modernističkoj tradiciji Zagreba. Postavlja se pitanje je li tipografski odabir mogao preciznije odražavati suvremenu avangardu te može li snažna, karakterna tipografija autentično oblikovati identitet grada danas. Štoviše, u logotipu naglašeno slovo ‘a’, preuzeto iz koncepta Ivana Picelja za magazin “edition a”, izvorno nastalo u analognom okruženju, zorno pokazuje kako njegova digitalna inačica danas više ne djeluje jednako skladno.
Zaključno, iako projekt ne donosi sasvim novi vizualni jezik, njegova snaga leži u pažljivoj analizi povijesnih izvora i pokušaju njihove tranzicije u suvremeni kontekst. Projekt pokazuje da istraživanje odnosa umjetnosti, tehnologije i društva može graditi most između prošlosti i budućnosti i otvarati prostor za nova tumačenja i dijalog o vizualnom identitetu grada. Balansiranje između tradicije i suvremenosti te između lokalnog nasljeđa i globalne vizualne kulture čini ovaj projekt zanimljivim doprinosom raspravi o suvremenom vizualnom identitetu Zagreba – u čemu leži njegova najveća vrijednost.
LINK na natječajni rad
