Grad Zagreb u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom predstavilo je novi vizualni identitet Grada Zagreba. Prvu nagradu osvojio je koncept pod nazivom “Slobodan čovjek u slobodnom gradu”. Autori pobjedničkog rješenja su Boris Malešević, Katja Malešević i Feđa Vukić, uz suradnike Gorana Trbuljaka, Vladu Marteka, Marka Lulića, Lindu Golik Horvat i Suzanu Potrebić. Čestitamo autorskom timu te svim nagrađenim radovima. Evo detaljnog obrazloženja svih 5. nagrađenih radova od pristiglih 59 radova
Nismo ni očekivali da će se svima svidjeti, ni da će ga svi voljeti. No, Zagreb je grad koji uistinu lako zavoli čovjeka, kao što ljudi lako zavole Zagreb. I zato bez obzira na vokativ i zareze – baš nam se sviđa novi vizualni identitet Grada Zagreba, kao i svi nagrađeni radovi koji zrače: pozitivom, veseljem, otvorenošću, prihvaćanjem, inkluzijom…
Ocjenjivački sud u sastavu Ira Payer, Nina Bačun, Tom Dorresteijn, Luka Korlaet i Luka Thumm jednoglasno je odabrao pobjedničko rješenje kao strateški solidan temelj koji može rasti zajedno s gradom. Evo njihovog mišljenja za ovaj, ali i sve preostale radove. Također, na jednom mjestu možete i detaljno proučiti i ostale nagrađene radove. Nama osobno, baš su se svidjeli i petonagrađen te drugonagrađen rad…
1. Prva nagrada u neto iznosu od 15.000 EUR
Naziv koncepta: Slobodan čovjek u slobodnom gradu – autori Boris Malešević, Katja Malešević, Feđa Vukić i suradnici (Goran Trbuljak, Vlado Martek, Marko Lulić, Linda Golik Horvat i Suzana Potrebić)
Obrazloženje OS:
Identitet grada nije samo njegov vizualni izražaj, već i način na koji stanovnici i posjetitelji doživljavaju i interpretiraju njegovu kulturnu, povijesnu i društvenu dimenziju. U kontekstu suvremenih projektiranih vizualnih identiteta gradova, koji često balansiraju između tradicije i atrakcije, nužno je razviti sustav koji ne samo da odražava povijesnu baštinu, već i omogućava dinamičan razvoj u skladu s potrebama i očekivanjima zajednice. Prvonagrađeni rad “Slobodan čovjek u slobodnom gradu” izdvaja se kao rješenje koje uspješno sintetizira te elemente te predstavlja vizualni i konceptualni iskorak u definiranju identiteta Zagreba.
Formalna osnova ovog vizualnog identiteta počiva na obrisu službenog grba grada Zagreba, preciznije obliku njegova štita, koji se jednostavnim grafičkim zahvatom – u zoni u kojoj se na službenom grbu nalaze otvorena vrata utvrde Gradec – dodatno otvara prema okolnom prostoru. Opisanom intervencijom, konkretno redukcijom jednog dijela obrisne linije štita, uspješno je kreiran novi semantički okvir koji zadržava asocijaciju na heraldičku tradiciju, dok istovremeno omogućava novo višeslojno čitanje. Tako gornji dio znaka sugerira kvadrat, što se može čitati kao strukturirano urbano tkivo, ali i kao naglašeno smještanje Zagreba u kontekst Hrvatske putem hrvatskog vizualnog koda. Donji dio novog znaka, polukružno zakrivljenu liniju – originalno donji dio štita – percipiramo kao osmijeh i možemo interpretirati kao pristupačnost, toplinu i pozitivni duh grada. Prema sugestiji autora, tu liniju možemo prepoznati i kao rijeku Savu. U cjelini, ova jednostavna, dobro promišljena i vrlo vješta intervencija, osim što stvara inspirativnu podlogu za nova čitanja, na simboličkoj razini predstavlja i suvremeni dizajnerski iskorak izvan okvira heraldike.
Unutar znaka smješten je verbalni standard “Zagreb volim te!” koji inspiraciju crpi iz konceptualne umjetnosti, referirajući se na kultni ulični performans Tomislava Gotovca (Ležanje gol na asfaltu, ljubljenje asfalta / Zagreb, volim te!, 1981.), a koji autori prepoznaju kao paradigmatski iskaz individualnog i angažiranog odnosa prema gradu. Predložena ekstenzija “Volim te!”, zamišljena kao stalni dodatak uz ime grada, nadilazi razinu marketinške krilatice, već postaje univerzalna izjava emocije prema Zagrebu te označitelj odnosa između osobnog i kolektivnog identiteta.
Prema mišljenju Ocjenjivačkog suda, ovaj identitetski sustav donosi nekoliko ključnih strateških prednosti za Zagreb. Njegova dugoročna relevantnost proizlazi iz oslanjanja na temeljne vrijednosti grada umjesto na vizualnu atrakciju. Nadalje, otvoreni sustav vizualne komunikacije, kakav bi se bez dvojbe mogao izgraditi na temeljima natječajnog rada, može omogućavati prilagodbu različitim kontekstima bez vizualnih ograničenja; umjesto nametanja stroge grafičke matrice, ovaj identitet može uspješno ostavljati prostor za suživot sa svim budućim kreativnim rješenjima. Osim toga, kompatibilnost s postojećim vizualnim okruženjem osigurava njegovu skladnu integraciju u postojeće kulturne i institucionalne sustave, bez stvaranja vizualnih sukoba i potrebe za potpunim i istovremenim redizajnom svih gradskih sastavnica. Na koncu, projekt omogućava da se status postojećeg službenog grba grada Zagreba ne dovodi u pitanje, čime se osigurava obzirna, postupna i održiva implementacija novodizajniranog identitetskog sustava u razumnom periodu.
Velika vrijednost ovog identiteta jest njegov kapacitet da govori o emociji građana prema gradu na način koji nadilazi uobičajene vizualne simbole. Motiv srca često se koristi u vizualnim identitetima gradova, regija i zemalja, no obično ostaje na razini dekorativnog i generičkog izraza. Zagreb, s obzirom na svoju baštinu, ima legitimno uporište za korištenje srca kao simbola, no ovo rješenje vješto zaobilazi tu zamku, oslanjajući se umjesto toga na verbalni iskaz sa snažnim konceptualnim uporištem i na intelektualno slojevitu interpretaciju pripadnosti gradu. Ljubav prema Zagrebu u ovom kontekstu ne označava samo afektivnu privrženost, već i aktivan interes za njegov razvoj i društvenu dinamiku. Ovaj identitet prepoznaje da privrženost gradu nije pasivna, već se ostvaruje kroz sudjelovanje, kritiku i odgovornost građana prema zajednici. Upravo u tom smislu “Zagreb volim te!” ne funkcionira samo kao deklarativna poruka, već kao verbalni alat koji afirmira kulturu aktivnog građanstva.
Nastavno na ovu pohvalnu ocjenu, Ocjenjivački sud izražava skepsu prema prikazanom “participativnom potencijalu novog identitetskog sustava”, koji se temelji na ideji da građani upisuju vlastite komentare u obris identitetskog standarda, za tu priliku ispražnjen od verbalnih elemenata. Iako participacija građana predstavlja vrijedan element kako suvremenog dizajna tako i upravljanja gradom, ovaj konkretni predloženi oblik interakcije ne djeluje niti dovoljno uvjerljivo niti održivo kao sastavni dio vizualnog identiteta. Stoga Ocjenjivački sud sugerira da se participativni aspekt identitetskog sustava dodatno promišlja i razvija kroz modele koji omogućuju autentičniju uključenost građana.
Također, uključivanje siluete umjetnika ocijenjeno je kao suvišno, jer reducira snagu identiteta na doslovnu ilustraciju umjesto da ostavi prostor za otvorenu interpretaciju. Oslanjanje na prepoznatljivost pojedinačne figure sužava komunikacijski potencijal identiteta i ograničava njegovu univerzalnu upotrebljivost, dok temeljna ideja već sadrži dovoljno semantičkih slojeva za uspješnu komunikaciju.
Ocjenjivački sud također sugerira dodatno promišljanje sustava boja, kao i tipografskog sustava. Izbor pisma Helvetica, premda funkcionalan u smislu univerzalne primjenjivosti, ne uspijeva artikulirati jedinstvenost predloženog koncepta, odnosno Zagreba. Ocjenjivački sud smatra da bi zadržavanje tog pisma – imajući na umu potencijalnu buduću razradu – predstavljao propuštenu priliku za dodatno osnaživanje identiteta i kroz autentičniji tipografski izraz.
Zaključno, bez obzira na određene ispravljive slabosti, Ocjenjivački sud smatra da rad “Slobodan čovjek u slobodnom gradu” nadilazi standardne pristupe oblikovanju vizualnog identiteta grada i jasnoćom koncepta nadmašuje sve ostale natječajne radove. Ovom natječajnom radu jednoglasno dodjeljuje prvu nagradu u preporuku realizacije, smatrajući ga originalnim, strateški perspektivnim i dugoročno potencijalno vrlo funkcionalnim vizualnim identitetom grada Zagreba. Svjesni da predstoji opsežan proces razrade i razvoja vrlo kompleksnog identitetskog sustava, uz preispitivanje elemenata na koje je u ovom obrazloženju ukazano, Ocjenjivački sud prepoznaje kapacitet autora da se uhvate ukoštac s ovim složenim zadatkom i sustav dovedu na visoku profesionalnu razinu, osiguravajući njegovu dosljednost, održivost i dugoročnu primjenjivost.
LINK na natječajni rad
