Nakon bio, eco, gluten-free oznaka stiže nam era ‘clean label’, proizvoda koje najčešće odabiru milenialsi. Što to znači za brendiranje hrane i dizajn ambalaže?
Možete slobodno smatrati da sam površna i snob – ali ambalaža mi je bitna. Kad god vidim neki dobro dizajniran proizvod na polici, uvijek ga kupim. Zato me i zaintrigiralo predstavljanje siggi’s skyra i priča o novim tendencijama u brendiranju hrane i “skandinavsko” dizajniranim clean label proizvodima.
Naime, ovih dana u Botaničaru je prezentiran siggi’s skyr, proizvod koji je nastao 2004. godine kada je njegov osnivač Siggi Himarsson usred New Yorka osjetio nostalgiju za domom i pravim autentičnim islandskim jogurtom. Tražio je po cijelom New Yorku skyrove i nijedan mu nije imao okus domaćeg. Nazvao je mamu da mu pošalje recept i u svojoj maloj kuhinji napravio je siggi’s.
I ostalo je povijest, kao što kaže. Proizveo je jogurt koji je postao superbrend i ovih dana stigao i u Hrvatsku. No, kakve to ima veze s dizajnom?
Zapravo velike. Sigg’s je tipičan primjer ‘clean label’ pokreta koji je osvojio Ameriku, a koji nesumljivo dolazi i kod nas. To su proizvodi koji se brendiraju kao jednostavni, prirodni, zdravi, napravljenih od jednostavnih sastojka koji su utemeljeni na tradiciji.
To su proizvodi s manje sastojaka, manje e-ova i raznih konzervansa… Hrana koja izgleda kao da je rasla u vrtu naše bake i da ju je baka s ljubavlju pripremala, ali da je uz to jako lagana i ne deblja.
Dakle, manje šećera, bez umjetnih sladila i boja, i samo visokokvalitetni sastojci koje potrošači percipiraju kao zdrave. Zanimljivo je i da postoje i specijalizirani sajtovi na kojima potrošači i laboratoriji testiraju takve proizvode poput stranice cleanlabelproject.org.
U skladu s filozofijom ‘clean lable’ proizvoda mora biti i dizajn. Pročišćen, jednostavan, smiren, nenametljiv, a opet s nečim hipsterskim, modernim da bi se svidio svojim ciljanim potrošačima – milenijalsima.
Naime, istraživanja pokazuju da su upravo milenijalsi skupina koja najviše pada na ‘clean label’ proizvode i da će bez obzira na cijenu i brend, radije odabrati neki od takvih proizvoda. Istraživanja, naime pokazuju, da je skupni rođenoj u osamdesetima i devedesetima važno da proizvodi imaju bio, eco, non gmo oznake i certifikate, a uz to često i gledaju nutritivne tablice te ovisno o tome biraju proizvode.
Za razliku od 80-ih i 90-ih, 2000-ih kada je u prehrambenoj industriji vladalo pravilo ‘bigger is better’ proizvodi nove generacije više nisu u velikim pakiranjima, budget varijantama, akcijama 3+1, nego ‘clean label’ propagira manje ambalaže, smiren, pročišćen dizajn koji asocira na zdravlje, kvalitetu, premium…
Iskreno, sretna sam zbog toga jer vjerujem da će ambalaže i hrvatskih proizvođača slijediti ‘clean label’ pokret i pomalo poraditi na dizajnu…
Evo moj izbor ambalaža 30+ ambalaža koju sam pronašla portalu www.ateriet.com
