Vodimo vas u palaču Babočaj-Gvozdanović u Visokoj 8, jednu od najočuvanijih zagrebačkih palača koja svjedoči o nekadašnjem društvenom životu uglednih Zagrepčana. Btw palaču ćete uskoro moći posjetiti povodom Festivala Open House Zagreb
Zamisli da jedeš kavijar na ledu s maslacem i keksima, onda odeš poslušati ariju u vlastitoj plesnoj dvorani, a nakon toga se malo odmoriti u nekom od svojih salona. Crveni, plavi, zeleni, crni? Ili pak odeš na svježi zrak prošetati najljepšim vrtom koji se nadvija nad Tuškanac i Dubravkin put? Ovo nije fantazija. Ovo je nekada bila svakodnevica obitelji Gvozdanović koja je živjela u Palači Babočaj-Gvozdanović u Visokoj 8 i ugošćavala brojne uglednike 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća. Njihova druženja postala su urbana gradska mitologija. Tu su se recitirali stihovi, pjevale arije uz glasovir, svirali kvarteti, priređivale gala večere, dramske minijature i održavali plesovi. No, danas ne morate biti član kluba Kvak ili poseban uglednik da bi posjetili Palaču Babočaj-Gvozdanović i barem na tren uživali u toj raskoši.
Naime, uskoro kreću prijave za Open House Zagreb, a jedna od lokacija koju ćete moći posjetiti je palača Babočaj-Gvozdanović.
Palača Babočaj-Gvozdanović nalazi se u Visokoj 8 i pravi je svjedok nekog davnog, izgubljenog vremena. Pravog građanskog međuratnog Zagreba.
Zahvaljujući, posljednjoj vlasnici Anki Gvozdanović koja je Palaču zajedno sa cjelovitom opremom darovala Gradu Zagrebu i Muzeju za umjetnost i obrt, ova je Palača u potpunosti sačuvana i svjedoči o nekadašnjem društvenom životu uglednih Zagrepčana.
Šetajući po salonima te proučavajući namještaj, umjetnine, uporabne predmete, možete zamišljati kako se u Palači nekoć živjelo. Možete zamišljati razgovore, glazbu, mirise jela koja su se krčkala u kuhinji…
Još je zanimljivije, što ćete moći čuti priče muzejske savjetnice dr.sc. Vanje Brdar Mustapić, koja će vam ispričati zanimljive podatke o Palači, njezinoj arhitekturi, Zbirci, ali i brojnim zanimljivostima društvenog života koji se ondje odvijao.
Upravo po tome, ova je Palača jedinstvena.
Naime, ova zbirka nije posebna samo zbog pojedinačnih predmeta, nego ima posebnu ambijentalnu i povijesnu vrijednost.
U njoj ćete moći vidjeti čak i buket cvijeća star oko stotinu godina, kao i nezaboravan pogled s prozora na jedan od najljepših (nekadašnjih) zagrebačkih vrtova koji povezuje Visoku ulicu s Tuškancem i Dubravkinim putem.
Palača je nazvana prema prvom vlasniku, gradskom sucu Nikoli Babočaju, te posljednjima (od 1919.), Dragutinu pl. Gvozdanoviću Grabarskom i njegovoj supruzi Anki.
Na prvome katu smještena je Zbirka Anke Gvozdanović, u potpunosti sačuvana ambijentalna cjelina, stambeni prostor koji se sastoji od predsoblja, spavaće sobe, niza salona (Crni, Crveni, Plavi i Zeleni salon), blagovaonice i reprezentativne plesne dvorane. Unutrašnje uređenje izvedeno je glavninom u duhu neostilskih tendencija, s pokućstvom, lusterima, zrcalima, sagovima i pećima kao i brojnim ukrasnim i uporabnim predmetima te obiteljskim portretima i fotografijama. Zidove također krase slike i grafike stranih i hrvatskih umjetnika (Nikola Mašić, Menci Klement Crnčić, Sonja Kovačić-Tajčević, Ljubo Babić).
Više o povijesti ove kuće možete pročitati na ovim linkovima.
A ovdje možete pratiti i sva događanja oko Open House Zagreba. Naime, od 9. do 11. listopada održat će se četvrto izdanje Festivala Open House Zagreb. To će biti prilika da posjetite 36 građevina i urbanističko-arhitektonskih lokaliteta Zagreba te čujete zanimljiva stručna vodstva.
Festival organizira Udruga za promicanje arhitekture i dizajna Zagreb Open House. Kreativna ravnateljica festivala je Dubravka Vrgoč, a izvršna ravnateljica Tomislava Blatnik.
Obilasci sa stručnim vodstvom koje čine arhitekti, povjesničari umjetnosti i urbanisti su besplatni, uz obaveznu prijavu putem službene mrežne stranice, gdje je dostupan i cjelokupni program: www.openhousezagreb.org. Prijave se otvaraju dva tjedna prije početka Festivala.
