Prostoria na ovogodišnjem Salone del Mobile u Milanu predstavit će novu kolekciju od dvadesetak proizvoda razvijenih iz arhivskih crteža, modela i prototipova dizajna namještaja Vjenceslava Richtera, jedne od ključnih figura hrvatskog modernizma.
Uoči predstavljanja izložbenog projekta Revisiting Richter u Milanu, porazgovarali smo s Tomislavom Knezovićem, vlasnikom Prostorije
Ovo je sjajno. Svi znamo za Vjenceslava Richtera, jednog od najznačajnijih ljudi hrvatskog modernizma koji je s vizionarskim idejama spajao arhitekturu, vizualnu umjetnost, dizajn. Njegove ideje nastale u Zagrebu bile su globalno relevantne. Zagovarao je sintezu vizualnih umjetnosti te redefinirao arhitekturu kao dio šireg sustava prostornih, društvenih i kulturnih odnosa. Arhitekt, umjetnik, vizionar, jedan je od glavnih pokretača Studija dizajna u Zagrebu.

Sam Richter namještaj nije razvijao kao samostalne objekte, već kao integralni dio arhitekture, kao produžetak prostora i sustava koje je projektirao. Mnogi njegovi dizajni namještaja realizirani su tek kao prototipovi ili male serije. Upravo zato nikada nisu bili prilagođeni serijskoj proizvodnji. Sve do danas.

Novi život stolica i fotelja
A onda – promjena. Ekipa iz Prostorije uz pomoć iskusnih hrvatskih dizajnera pokrenula je revitalizaciju Richtera. Odlučili su po prvi put serijski proizvesti njegov namještaj. Na temelju arhivskih crteža, modela i prototipova napravili su kolekciju koja obuhvaća pet cjelina, VR51, VR52, VR53, VR58 i VR61.
Napravili su ukupno dvadesetak proizvoda, a uz Prostorijin interni tim za istraživanje i razvoj, na projektu Revisiting Richter radili su i dizajnerski studiji Neisako, Numen/ForUse i Grupa. Kroz proces analize i rekonstrukcije, Richterovi koncepti prevedeni su u suvremeni proizvodni kontekst i prilagođeni današnjim standardima tehnologije i udobnosti.
Kako je izgledao cijeli taj proces od same ideje do realizacije, uoči predstavljanja na Salone del Mobile u Milanu, porazgovarali smo s Tomislavom Knezovićem, vlasnikom Prostorije.

Boba: Kako i kada je došlo do ideje za pokretanjem ovog projekta?
Tomislav: Ideja je proizašla iz našeg dugogodišnjeg interesa za hrvatski modernizam, koji je temelj našeg jezika dizajna, vidljivog u svim proizvodima. Kroz rad i istraživanje prirodno smo došli do Vjenceslava Richtera i shvatili da velik dio njegovog dizajna nikada nije zaživio, a bili smo s njim fascinirani. Tada se otvorila mogućnost da te ideje prvi put prevedemo u stvarne proizvode.

Boba: Koliko dugo se razvijao projekt od ideje do prototipa, realizacije?
Tomislav: Projekt se razvijao oko dvije godine, od početnog istraživanja arhive do prvih prototipova i finalnih proizvoda.

Boba: Što su bili sve izazovi, koji dio je bio najzahtjevniji?
Tomislav: Nismo imali gotovu tehničku dokumentaciju. Radili smo kao arheolozi – istraživali arhivu, pronalazili crteže i fotografije, a zatim iz njih “forenzički” rekonstruirali dimenzije, proporcije i konstrukciju. Najzahtjevniji dio bio je upravo taj prijelaz iz ideje u stvarni objekt – kako zadržati izvorni karakter, a istovremeno postići stabilnost, udobnost i mogućnost proizvodnje.

Boba: Jeste li komade namještaja imali u nekom originalnom fizičkom obliku ili ste ih većinom rekonstruirali s nacrta i slika?
Tomislav: Samo manji broj komada postojao je u originalu, uglavnom u muzejskim zbirkama. Većinu smo rekonstruirali iz crteža, fotografija ili rijetkih prototipova – a u slučaju VR58, razvili smo stolicu doslovno iz jedne slike.

Boba: Koji komad namještaja je bi najzahtjevniji?
Tomislav: Svi su otprilike bili jednako zahtjevni jer su po prvi put razvijani za serijsku proizvodnju i moderne tehnologije. Pri tome je trebalo puno raditi na ergonomiji, ali i na čvrstoći proizvoda kako bi zadovoljili najviše standarde.

Boba: Za koji model vjerujete da ima najveći komercijalni potencijal? Koji pretpostavljate da će postati bestseller?
Tomislav: Ne razvijamo proizvode s idejom bestsellera, ali možemo pretpostaviti da će komadi s izraženijim identitetom privući najviše pažnje, posebno VR58 i VR61, koji imaju snažnu, prepoznatljivu formu.

Boba: Koliko su se standardi oko ergonomije i materijala promijenili od šezdesetih do danas?
Tomislav: Nisu se puno promijenili, ljudi su vjerojatno malo viši, pa su i stolice/fotelje “narasle” neznatno. Radi se o centimetrima ili čak milimetrima.

Nakon milanske premijere, izložba će biti predstavljena i hrvatskoj publici na Danima Orisa, 9. i 10. svibnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. U lipnju projekt se nastavlja u Chicagu, gdje Prostoria sudjeluje na NeoConu, vodećem sjevernoameričkom događaju za namještaj, dodatno otvarajući Richterov rad međunarodnoj publici.

Početak prodaje počinje od 21.4., a prve isporuke krenut će 1.9. Jedva čekamo.
Uživajte u arhivskim slikama Richterovih radova s kraja 50-ih i početka 60-ih. Na slikama je paviljon EXPO 58 u Bruxellesu i projekt za rezidenciju kineskog predsjednika u Hrvatskoj kojega je izradio s Kazimirom Ostrogovićem 1964. godine. Zadnje dvije slike u galeriji portret su iz njegova doma.
















































