Intenzivno razmišljam o kupnji novog stambenog prostora. No, da li kupiti, prodati ili pričekati? Evo što kažu stručnjaci iz Colliers Internationala
Počinje akademska godina, a većina studenata nije ni mogla sanjati da će tako lako doći u priliku da žive u tako dobrim stanovima, na dobrim lokacijama. Naime, korona kriza značajno je utjecala na stanove u kratkoročnom najmu i prema podacima oglasnika za nekretnine Crozilla.com ove godine u kolovozu je bilo čak 40 posto više oglasa za najam stanova, nego lani.
Istina, većinom su to stanovi koji su bili u opticaju za dnevni najam i turizam pa zato imaju manje kuhinje i manje ormare, ali općenito su modernije i atraktivnije uređeni te na boljim lokacijama od klasičnih stanova koji se iznajmljuju studentima.
Korona kriza i potres, proteklih su mjeseci posebno utjecale na središte Zagreba u kojem je potražnja osjetno pala, što se odrazilo i na tamošnje cijene najma, pa ih je na oglasniku Crozilla.com, u užem i širem centru grada, moguće pronaći već od oko 300 eura.
Studenti uglavnom traže manje stanove, a cijene stanova od 20 do 40 kvadrata oglašavane su od oko 250 do 300 eura na više, dok su veći stanovi stajali oko 400-600 eura.
A kakvo je stanje općenito na tržištu stanova? Jesu li cijene pale, hoće li uopće pasti, da li kupiti ili čekati?
Spajam se na Youtube na webinar Colliers Internationala o tržištu stanova u Hrvatskoj, u želji da čujemo odgovor na ta pitanja…
– Ako imate kvalitetnu nekretninu na dobroj lokaciji i po dobroj cijeni, onda nemate što čekati. Tržište nekretnina još je dinamično i prema nekim prognozama još će takvo ostati u idućem razdoblju. Što će biti u budućnosti, nitko od nas sa sigurnošću ne može reći, ali vam zato možemo dati pozitivne i negativne pokazatelje koji nam mogu pomoći za jasniju i širu sliku… – rekla je Klara Matić, voditeljica Odjela za procjene i investicijsko savjetovanje.
S jedne strane, kaže, imamo negativne pokazetelje poput: ekonomske krize i svih njezinih implikacija, slabije zarade od turizma, niže prihode od kratkoročnog najma i pooštravanje uvjeta kreditiranja. S druge strane ima i puno argumenata koji govore o tome da ubrzo neće doći do značajnijih padova cijena stanova.
Subvencije APN-a, otpor prodavatelja za spuštanjem cijena nekretnina, moratorij na rate kredita sigurno su utjecale da nema značajnijih odstupanja u cijeni u odnosu na lani.
U prilog toj teoriji idu i pokazatelji: malo novogradnje i novih projekata, niske kamatne stope na kredite i štednju te atraktivni prinos od 3 do 6 posto na nekretnine.
Naime, to znači da je još uvijek “isplativije” štedjeti u nekretninama, nego u novcu jer su kamatne stope na štednju manje od 1 posto, a prinosi od nekretnina od 3 do 6 posto, ovisi o vrsti nekretnine i načinu na koji se iznajmljuje.
I opet dolazimo do toga – dobra nekretnina uvijek vrijedi, no danas su se malo promijenili kriteriji po kojima vrednujemo kvalitetu nekretnine.
Centar je uvijek dobra lokacija, iako možda neki ljudi imaju druge preferencije za život. No, uslijed potresa ljudi danas više paze na kvalitetu i godinu izgradnje, vrstu konstrukcije, preferiraju više zelenila i stanove s većim balkonima… Porasla je zato potražnja za obiteljskim kućama i novogradnjama te zgradama koje su solidno građene, a što se tiče stanova u crvenim i narančastim zgradama u centru tu još uvijek ima premalo nekretnina na tržištu da bi mogli imati jasan pokazatelj događanja.
Logično bi bilo da te nekretnine koštaju manje za cijenu njihove obnove. No, većina vlasnika još uvijek čeka projekte obnove, troškovnike i načine kako će se to (su)financirati, tako da još nema puno promjena…
Tražene cijene stanova u Zagrebu iznose 2131 eura, a to je ukupno oko 40 posto više nego 2016. godine kada su cijene stanova počele kontinuirano rasti iz mjeseca u mjesec (nakon 8 godina konstantnog pada).
Podsjetimo, krizu 2008. godine dočekali smo s velikom količinom neprodanih stanova i jako puno projekata koji su bili u izgradnji te financirani sa “skupim kreditima”. Danas se godišnje izgradi oko 2800 stanova u Zagrebu što je znatno manje nego 2008. godine kada se gradilo godišnje 8500 novih stanova u Zagrebu.
Malo tko vjeruje da bi se mogla ponoviti 2008., ali da ne duljimo evo linka na Colliersov webinar i najzanimljivije dijelove istraživanja…
